|
 Što je zimski vrt? Želite izraditi svoj zimski vrt? Na koji način i kako? Pročitajte tekstove koje smo sakupili na Internetu o tome i objavljujemo ih na našoj stranici VRT.hr.
Jasna, jednostavna arhitektura, upečatljivo otvoreno oblikovani stakleni dijelovi i bijela fasadna cigla ostavljaju snažan dojam kod ovog objekta. Vlasnici su već odavno jednoglasni u ocjeni da kada se radi o staklenom vrtu, od početka treba paziti da se pažljivo integrira unutar cijele arhitekture.
Cilj je bio da zimski vrt posluži kao toplinski spremnik i klimatski pufer cijelom objektu i tako aktivno sudjeluje unutar energetske bilance. Za to je, naravno, potrebno toplinski izolirano staklo, osjenjenje i klimatizacija staklenog vrta, te odustajanje od termičke izolacije prema ostatku stambenog dijela.
Na koji način kreirati zimski vrt?
Mogućnost A: (u dizajnerskom prikazu)
 Osnovne elemente kao grede i ploče (iz standardnog kataloga objekata) odgovarajuće vlastitim zamislima teksturirajte, skalirajte, obložite materijalom te ako je potrebno spojite u pojedinačne grupe i sastavite zimski vrt. Od pomoći su gotovi elementi za zimski vrt iz posebnih kataloga. Ukoliko je potrebno grupe možete rastaviti, nanovo sastaviti ili dopuniti.
Mogućnost B: (u konstrukcijskom prikazu)
Tlocrt zimskog vrta kreirajte s virtualnim zidovima. Kod podešavanja (desni klik miša na ikonu Povuci virtualne zidove) aktivirajte točku Preuzeti prozore i vrata te debljinu virtualnih zidova postavite na ca. 10 - 15 cm. Pri unosu tlocrta pazite da kreirate zatvorenu prostoriju. Krovište zimskog vrta konstruirajte kao i obično. U editoru krovišta (u konstrukcijskom prikazu dvostruki klik na krovište) uključite krovni pokrov na transparentni (registar Općenito). Po želji možete isključiti i kompletnu krovnu konstrukciju i detalje (npr. žlijeb). Bočne strane zimskog vrta zatvaraju se s proizvoljno konstruiranim prozorima.
Kako kreirati zimski vrt, čije krovište je integrirano u krovište kuće?
Krovište kuće se konstruira kao i uvijek. Zatim postavite na mjesto krovišta zimskog vrta krovnu terasu sa slijedećim postavkama: prepust gore (p1) = prepust lijevo (p3) = prepust desno (p4) = 0 cm, prepust dolje (p2) dobiva negativnu vrijednost prepusta krovišta kuće. (npr. prepust krovišta kuće = 50 cm -> p2 = -50 cm). Za zatvaranje otvora krovne terase unesite jednostrešno krovište s transparentnim pokrovom (postupak vidi gore). Kreiranje zimskog vrta izvršite kako smo opisali ranije.
RATA PREMA VRTU
Jasna, jednostavna arhitektura, upečatljivo otvoreno oblikovani stakleni dijelovi i bijela fasadna cigla ostavljaju snažan dojam kod ovog objekta. Vlasnici su već odavno jednoglasni u ocjeni da kada se radi o staklenom vrtu, od početka treba paziti da se pažljivo integrira unutar cijele arhitekture. Cilj je bio da zimski vrt posluži kao toplinski spremnik i klimatski pufer cijelom objektu i tako aktivno sudjeluje unutar energentske bilance. Za to je, naravno, potrebno toplinski izolirano staklo, osjenjenje i klimatizacija staklenog vrta, te odustajanje od termičke izolacije prema ostatku stambenog dijela. Uski prozorski elementi koji sežu do poda(u potkrovlju u obliku francuskih balkona) i zahvaljujući svojoj simetričnoj raspodijeli dodatno naglašavaju jednosmjeran karakter objekta. Na zabatnoj strani nalaze se plava ulazna vrata koja cijelom konceptu daju pomalo zaigrani naglasak.
 Središte projekta je bez sumnje dnevni boravak: pravokutni prostor od preko 45 m2. Preko zimskog vrta i bezbrojnih prozora nude se raznolike panorame prema vrtu i umjetnom jezeru za plivanje. Na zahtjev stanara ostavljeno je dovoljno prostora za dugačku kombinaciju ormara i regala. Kuća je fleksibilno projektirana s ‘pogledom na budućnost’ pa već u prizemlju postoji mogućnost oformiti kompletan stambeni prostor za stanovanje u starosti. Tome u prilog idu prostrano predvorje kao i roditeljska spavaća soba s velikom tuš kabinom. U kuhinji se još uvijek može naći dovoljno mjesta za umetanje male blagovaonice; prozorska vrata vode direktno do vrta. Put prema potkrovlju prolazi preko ugodnog i lijepog masivnog podestnog stubišta. Tu se nalazi raj za djecu koja se ne mogu žaliti na nedostatak slobodnog prostora: tri jednako velike sobe, kupaonica s tušem i kadom kao i dobro osvijetljeno mjesto za igru pomlatku osigurava svu moguću slobodu.
Živjeti pod staklom - izgradnja zimskog vrta
Zimski vrt - Potpuni komfor u stanu s kristalno-jasnim pogledom: prostorije u koje dolazi svjetlo sa svih strana ponovno su u trendu. Poglavito vlasnici i projektanti kuća i objekata u kojima žive jedna do dvije obitelji često nastoje poboljšati osvjetljenost unutrašljosti nego što to inače dozvoljavaju standradni prozori.
 Omiljena mogućnost u ostvarivanju želje za što trasparentnijim načinom življenja predstavlja uređenje zimskog vrta.
Uz stručno planiranje i kvalitetnu izvedbu moguće je konstruirati i izgraditi zimski vrt i pretvoriti ga u prostorije u kojima možemo boraviti tijekom cijele godine.
Pretpostavka za to je: kvalitetno ostakljivanje prostora s besprijekornom izolacijom i dostatnim prozračivanjem.
Pravo gradnje
Ako je na toj površini dozvoljeno građenje, onda u pravilu ne postoji nikakva druga zapreka kako bismo na njoj izgradili zimski vrt. Drugi važan aspekt je veličina moguće obradive površine kao i dostatan razmak od susjedova posjeda. Naravno potrebna nam je i građevinska dozvola. Što je sve potrebno za dobijanje građevinske dozvole najbolje je se pravovremeno informirati kod mjerodavnih vlasti.
Prvi korak
I ovdje vrijedi pravilo: najjeftiniji ponuđač opreme ne znači i najbolje rješenje. Stoga prvi korak i najvažniji kriterij znači najprije potražiti stručno mišljenje.
Jednostavna pitanja o načinu gradnje, kvaliteti stakla, zaštiti od ultraljubičastih zraka pokazat će našem sugovorniku od kojeg tražimo stručno mišljenje da ispred sebe ima ozbiljnog klijenta.
Konkretni radovi
 Građevinski su i drugi izvedbeni radovi potrebni za postavljanje i izgradnju zimskog vrta. U pojedinim slučajevima ovdje spadaju i betonski radovi za temelje i postolje, glazura poda, instalacija grijanja, postavljanje elektroinstalacija kao i instalacija za vodu.
Sve naravno započinjemo od temelja koji se izvodi kao što se izvodi i za svaki drugi objekt. Ovdje u obzir trebamo uzeti armirani beton. Ukoliko namjeravamo u zimskom vrtu provoditi vrijeme tijekom cijele godine, onda se preporuča i izolacija od vode i postavljanje folije protiv prodiranja vode.
Sve je potrebno prekriti odgovarajućom glazurom.Budući da zimski vrt često koristimo kao prolaz ili ulaz u vrt, potrebno je obratiti pozornost i na materijal koji postavljamo na pod kako bismo pojednostavili njegovo održavanje.
Možemo razmisliti o prirodnom kamenu ili određenim keramičkim pločicama u tamnijim bojama.
Zimski vrt u kojem provodimo vrijeme tijekom cijele godine zahtijeva i postavljanje odgovarajućeg grijanja kako bismo se u njemu ugodno osjećali i zimi.
Tako bismo mogli uzeti u obzir postavljanje podnog grijanja i na taj način osigurati dostatnu toplinu. O ovome bismo trebali razmisliti već kod početnih radova kao što je postavljanje temelja.
Zimski vrt - san svakog vlasnika
Zimski vrt možemo iskoristiti u različite svrhe. Naprimjer kao alternativno rješenja za proširenje i poboljšanje kvalitete stambenog prostora. Ili jednostavno kao prostor gdje možemo uzgajati različite biljke.
Druga mogućnost: ostakljivanjem možemo klimatizirati stambeni prostor. Svejedno što je razlog izgradnje i uređenja zimskog vrta, izvedbi ove ideje moramo prilziti planski od samog početka.
Upravo iz tog razloga potrebno je potražiti mišljenje stručne osobe koja će zimski vrt koncipirati tako kako bi se na najbolji mogući način prilagodio postojećem objektu, kako bismo uskladili naše želje sa stvarnim mogućnostima i kako bismo na vrijeme mogli planirati i uklopiti troškove u kućni budžet.
Između kuće i vrta
 Zimski vrt je prostor ograđen staklom i integriran u stambeni objekt koji kao takav posjeduje osobine i vanjskoga i unutarnjeg prostora. Boravak u zimskom vrtu moguć je neovisno o vremenskim prilikama jer staklene površine štite od kiše, vjetra, snijega, mraza i sunca. Pri povezivanju unutarnjih i vanjskih dijelova nepropusnim staklenim plohama naglasak je na stvaranju ugođaja otvorenoga prostora s vegetacijom s višestrukim funkcionalnim mogućnostima. Odabir položaja zimskoga vrta, osim u slučaju kada je odabir onemogućen ili ograničen već prethodnim građevinskim smjernicama, ovisit će o tomu u kojem dijelu dana i u koju će se svrhu koristiti. Preporuka je da se zimski vrt u odnosu na postojeći stambeni objekt smjesti na jugozapadnu stranu, jer je tada iskoristivost Sunčeve energije najveća i najlakše se postiže ugodna temperatura tijekom cijele godine. Lociranje vrta na jugozapadnu stranu zahtijeva ugrađivanje sustava za prozračivanje i osjenčavanje koji sprečavaju pregrijavanje u najtoplijim mjesecima. Ugrađivanje tih sustava moguće je izbjeći locira li se vrt na istočnu ili jugoistočnu stranu, no tada se mogućnost boravka u vrtu tijekom dana skraćuje ili se pak mora povesti više računa o sustavu za zagrijavanje.
Zimski je ujedno i staklen
 Najvažniji element zimskoga vrta je staklo budući da su njegove izolacijske karakteristike bitne radi postizanja ugodne temperature tijekom cijele godine, ali i radi sprečavanja hlađenja unutarnje strane stakla, što bi za posljedicu imalo kondenzaciju vlage. U suvremenim izvedbama zimskih vrtova najčešće se primjenjuje dvostruko ostakljenje staklom niskoemisijskoga prijenosa i plinskim punjenjem u prostoru između stakala. Izvanredno se primjenjuje i troslojno ostakljenje staklom niskoemisijskoga prijenosa i dvostrukim plinskim punjenjem. Pri gradnji temelja u obzir se mora uzeti masivnost konstrukcije te toplinska izolacija temelja. Također je važan i razmak između temelja i unutarnjega prostora, koji mora biti dovoljan da spriječi prodor vode u unutrašnjost. Staklene stijene fiksiraju se na temelje, a na spojevima staklenih ploha koje izravno dolaze u kontakt sa zidovima objekta mora se posvetiti pozornost izolaciji fasade. Mjesta kontakta na zidovima i krovu izvode se kao udubljenja koja se nakon ugradnje stakla ispunjaju izolacijskim materijalom. Važno je da se svi radovi, od gradnje temelja do montaže okvira prolaza, izvode precizno, bez neravnina koje bi otežavale postavljanje izolacijskog sloja.
Pravilna izvedba sprječava nastajanje toplinskih mostova, isparavanje i kondenzaciju vlage, a povoljnim uvjetima pridonosi i što ujednačenijim čimbenicima toplinskoga prijenosa konstrukcijskih profila i staklenih stijena. Statiku konstrukcije zimskoga vrta jamče nosivi elementi koji su sastavni dio konstrukcije zidova i krova objekta. Oprema ovisi o tome u koju je svrhu vrt namijenjen i o broju osoba koje će istodobno boraviti u njemu. U skladu s tim određuje se način ostakljenja, zatamnjenje stakala, sustavi prozračivanja, osjenčavanja, hlađenja i grijanja, te odvodnjavanja. Izbor profila Odabir profila najčešće pada na one sastavljene od aluminija, drva ili plastike. Karakteristike aluminija, osobito se to odnosi na njegovu malu masu i veliku čvrstoću, stavljaju ga na vrh uporabne ljestvice. Osim za izradu profila, aluminij je pogodan za izradu finih detalja.  Otporan je na koroziju i dugotrajan je, a današnja proizvodnja profila, premda je aluminij prirodno dobar prijenosnik topline, omogućuje mu zadovoljavajuće karakteristike toplinskog izolatora. Stoga se proizvode toplinski izolirani profili kojima je vanjska strana odvojena od unutarnje, jer takva konstrukcija s umetnutim razdjelnim elementom sprečava nastajanje toplinskih mostova. Nanošenje izolacijskog i zaštitnog sloja aluminijskih profila provodi se eloksacijom, koja uključuje anodizaciju i nanošenje boje putem elektrolize otopina soli metala. Razloge posezanja za drvenim konstrukcijskim profilima treba tražiti u činjenici da drvo daje određenu toplinu i prirodan izgled ambijenta. Struktura drva ujedno omogućuje regulaciju vlažnosti prostora. Konstrukcijski profili najčešće su od impregniranoga lameliranog drva, gdje je višeslojnost izvedbe jamstvo toplinske i zvučne izolacije. Lamelirano drvo u prosjeku je i veće nosivosti od običnoga drva. Kao nedostatak drvenih konstrukcijskih profila navodi se proces truljenja i potreba za čestim nanošenjem zaštitnoga sloja koja to sprečava, što se u slučaju lameliranoga drva kreće u razmaku dvije do tri godine, a u slučaju izvedbe od masivnog drva do pet godina. Tomu se može doskočiti primjenom profila koji su s unutarnje strane izvedeni od drva, a s vanjske od aluminija, no tada na spojevima mogu nastati problemi s kondenzacijom. Plastični profili odlikuju se visokim stupnjem toplinske izolacije, ali često ne osiguravaju dovoljnu stabilnost.
Za razliku od plastičnih, čelični profili imaju veliku statičku vrijednost, ali se izuzetno rijetko primjenjuju zbog podložnosti koroziji. U kombinaciji tih dvaju materijala, gdje je čelik u središtu profila, a plastika vanjski plašt, zadovoljavaju konstrukcijske normative. Konstrukcija krova zimskoga vrta također se izvodi u kombinaciji aluminijskoga ili čeličnoga skeleta i drvenih ili plastičnih panela. Zahtjevi za toplinskom izolacijom nalažu da odabir materijala podnih obloga i pregradnih zidova bude takav da u hladnim uvjetima što bolje očuva toplinu, a u ljetnim mjesecima spriječi pregrijavanje prostora. Najčešće korišteni materijali koji ispunjavaju te zadanosti su opeka i prirodni kamen.
Temperatura u vrtu
Za ostakljivanje velikih ploha primjenjuje se jednoslojno ili višeslojno, tzv. sigurnosno staklo. Jednoslojno sigurnosno staklo posebnim se termičkim obradama očvršćuje tako da je njegova otpornost u odnosu na obično staklo višestruka. Ukoliko ipak dođe do loma, uslijed posebnosti obrade rasprskava se u tupe komadiće.
Višestruko sigurnosno staklo dobiva se spajanjem više staklenih ploha lijevanom smolom u homogenu cjelinu. U slučaju loma komadići stakla ostaju vezani uz smolu i ne rasprskavaju se uokolo.
Osim sigurnosnoga stakla primjenjuju se stakla posebnih namjena, primjerice stakla sa senzorima protiv provale, stakla s udjelom aktivnih sastojaka koji katalitički razlažu organska onečišćenja iz atmosfere ili pak stakla zatamnjenih ploha. Prema temperaturnoj skali zimski vrtovi dijele se na hladne, temperirane i tople.
Hladni vrt zapravo je negrijani prostor omeđen staklom čija temperatura ne prelazi 5°C i koji služi pretežno za pohranjivanje biljaka tijekom zimskog razdoblja. Topli vrt svojevrsni je produžetak dnevnog boravka ispunjenog i tropskim biljkama, koje uspijevaju zahvaljujući prosječnoj dnevnoj i noćnoj temperaturi od 20°C.
Temperatura temperiranoga vrta između 5 i 15°C omogućuje uzgoj egzotičnijih biljaka, ali nije pogodna za cjelodnevni boravak u takvome prostoru. Budući da se temperirani vrt ne dogrijava do temperature dovoljne za ugodan boravak u njemu, tijekom zime moguće ga je odijeliti od dnevnoga boravka pomičnim vratima.
Zimski vrt s unutarnjim raslinjem stvara zračni jastuk koji smanjuje toplinske gubitke. Temperatura se u temperiranim i toplim vrtovima regulira ugradnjom centralnoga ili podnog grijanja, klimauređaja ili kombinacijom dvaju ili više sustava. Tijekom ljetnih mjeseci može doći do pregrijavanja zimskoga vrta.
Toplinske zrake kratke valne dužine koje prodiru u zimski vrt nakon apsorpcije u čvrstim tijelima poprimaju dugu valnu dužinu i njihova je emisija prema van tada otežana, a temperatura staklom omeđenoga prostora raste.
Kako bi se spriječilo pregrijavanje vrta, ugrađuju se sustavi za osjenčavanje i prozračivanje. Vanjska sjenila u pravilu se svode na postavljanje automatski vođenih platnenih ili plastičnih nadstrešnica. Unutarnja sjenila temelje se na odabiru materijala koji reflektiraju Sunčeve zrake, a njihov je učinak znatno manji od učinka vanjskih sjenila.
Njihova ugradnja može biti komplicirana, no unutarnja sjenila pružaju veće mogućnosti dizajna prostora. Dok se zbog manjega učinka unutarnja sjenila moraju uskladiti s vrlo efektivnim sustavom prozračivanja, vanjska sjenila ne zahtijevaju tako visoke kriterije.
Veća površina stijena kojima je vrt omeđen olakšava lociranje otvora za prozračivanje. Uputno je da se otvori za uvođenje zraka postavljaju nisko kako bi svježi zrak, slijedeći pravila toplinske izmjene čestica, strujao prema gore, naposlijetku izlazeći kroz otvore na krovu.
Da bi se postiglo cirkuliranje zraka uvis, između ulaznih i izlaznih otvora potrebno je osigurati razliku u temperaturi od 5°C, a trometarsku razliku u visini otvora. Nastajanje propuha otklanja se ugrađivanjem filtara koji propuštaju zrak samo u jednome smjeru.
Ukoliko je u vrtu predviđena sadnja biljaka koje nisu u loncima i zidanim žardinjerama, već na otvorenim zemljanim gredicama, nužni su sustavi za navodnjavanje i odvodnjavanje prekomjerne količine vode. Kombinacija biljaka visokoga i niskog rasta može biti pogubna za niske biljke zbog manjka svjetla. Takva situacija iziskuje dodatno postavljanje rasvjetnih tijela.
|
